SUSPENZIJA SCHENGENA Potreba čvršće kontrole državne granice

Slovenska policija nedavno je uspostavila režim strože kontrole državne granice. Unatoč izjavi ministra unutarnjih poslova Republike Slovenije, Boštjana Poklukara, kako je u pitanju tek pojačan nadzor na privremenim kontrolnim punktovima na kojima će, kako tvrde, prema potrebi biti zaustavljeno svako sumnjivo vozilo, jasno je kako je u pitanju iznimno strog nadzor, praktički blokada, dijela državne granice zbog povećanog broja ilegalnih prelazaka. Sama činjenica kako se novi slovenski granični režim provodi u najkritičnijim područjima, područjima gradova Novo Mesto i Koper, dakle upravo tamo gdje je zabilježen najveći porast broja ilegalnih prelazaka, govori u prilog tome kako je u pitanju puno više od pojačanog nadzora na nekim punktovima, na kojima će biti zaustavljeno tek poneko sumnjivo vozilo.

Postavlja se pitanje je li Republika Slovenija na taj način, na mala vrata, zapravo suspendirala ili privremeno ukinula Schengenski sporazum?

Nema nikakve dvojbe kako su zemlje zapadne Europe nakon nekoliko migrantskih valova, i nakon dosadašnjeg iskustva s tom populacijom, potpuno promijenile svoj stav i svoju migrantsku politiku. Jasno je kako migranti više nisu baš dobro došli kao nekada, sada se unutar EU čak razrađuju razni mehanizmi koji bi jamčili jednaku distribuciju i zadržavanje, bez obzira žele li migranti ostati u nekoj zemlji, i kamo, u konačnici, žele otići. Prijedlog je da se rasporede, odnosno da ih zemlje gdje su prvi put registrirani, moraju prihvatiti.

Za Republiku Hrvatsku, obzirom na krajnje labav i propustan granični režim, zbog čega na tisuće migranata prođe i u konačnici dođu do Republike Slovenije, to predstavlja opasnost po nacionalnu sigurnost.

Kada se svemu pridoda i činjenica da naš drugi susjed, Republika Mađarska, ima puno stroži granični režim od bilo koje druge europske države, onda je jasno kako smo po tom pitanju jako izloženi.

Hrvatsko bilo svjesno je činjenice kako unutar EU postoji stanovita potreba za radnom snagom, te nemamo ništa protiv toga da se strani radnici zapošljavaju na specifična, odnosno na radna mjesta gdje postoji potreba za stranom radnom snagom. Ali, nikako ne podržavamo stihijske migracije u permanentno nadolazećim valovima koje, u osnovi, nemaju apsolutno ništa s problematikom zapošljavanja.

Ako unutar EU zažive predložene mjere i predloženi mehanizmi o zadržavanju migranata tamo gdje su prvi put registrirani, a vjerojatno hoće, doista se postavlja pitanje, obzirom na propusnost naše granice prema BiH, hoće li RH postati ogroman migrantski kamp? To bi, smatramo, bila katastrofalna i krajnje neodgovorna nacionalna politika, koja bi nam, dugoročno gledajući, nanijela štetu s nesagledivim posljedicama.

Hrvatsko bilo smatra kako bi RH, zbog iznimno velike izloženosti i propusnosti granice prema BiH, trebala maksimalno pooštriti granični režim dodatnim policijskim snagama, a na nekoliko graničnih točaka, na najkritičnijim mjestima, smatramo kako bi trebali stati i pripadnici HV-a.

Na novinarsko pitanje ‘zbog čega RH, obzirom na učestalost prelaska migranata, ne pooštri režim prelaska državne granice prema BiH’ premijer Andrej Plenković je odgovorio kako bi to značilo ‘podizanje zida prema Hrvatima u BiH’.

Takav odgovor nema smisla, i bez ikakvih je suvislih argumenata.

Naime, strožim režimom kontrole državne granice prema granici s BiH Hrvati koji žive na teritoriju BiH ničim ne bi bili zakinuti. Riječ je o hrvatskim državljanima, koji državnu granicu uredno mogu prijeći s važećom hrvatskom osobnom iskaznicom, na za to predviđenim graničnim prijelazima. Hrvati koji žive na teritoriju BiH državnu granicu s RH ne prelaze tajnim kanalima, planinskim stazama ili preplivavajući rijeku, uz asistenciju za to specijaliziranih ‘vodiča’, kako to čine migranti. Zbog toga odgovor premijera Plenkovića smatramo besmislenim.